Yerusalaamunkoolu ye junube kuwolu mennu ke
1 Yaawe* la kumoo naata n kaŋ ko: 2 “Ite hadamadiŋo, fo i pareeta le baŋ ka ñiŋ saatewo kiitindi? I te ñiŋ saatewo kiitindi la, meŋ be faariŋ moofaa la baŋ? I si ì la kuu haraamuriŋolu bee fo ì ye, ì ye mennu ke. 3 A fo wo saatewo ye, nte Yaawe a Maariyo ye ñiŋ ne fo ko: Ite Yerusalaamu, yeleboŋo ka ke daameŋ. I ye i faŋ kosondi niŋ i la wo jalaŋolu le la, i ye mennu dadaa. I la waatoo siita le. 4 I naata ke tooñendirilaa ti ka bo niŋ yeleboŋo la, i ye meŋ ke. I ye i faŋ kosondi i la jalaŋolu le la, i ye mennu dadaa. Aduŋ i ye a ke fo i siyo maŋ jamfa. I siyo la baŋ waatoo siita le. Wo kamma la, ŋa i ke bantala bankoolu* bee ye dooyaa moo niŋ jelefeŋo le ti. 5 Moolu mennu bee sutiyaata i la, aniŋ mennu jamfata i la, bee be i ñaawali la le, aduŋ bankoolu bee be i horomantaŋyaa la le, kayiroo niŋ tenkuŋo te tara la i kono.
6 “A juubee baŋ, Banisirayila maralilaalu mennu be sabatiriŋ ite Yerusalaamu kono, ka ì semboo taa ñaameŋ ka tu moolu faa la ka ì yeloo boŋ i kono taariŋ. 7 Ite saatewo faŋo kono, moolu ka horomantaŋyaa tiliŋ ì wuluulaalu la, ì ka tumarankewolu nakari ì sotofeŋolu to, aniŋ ì ka tilimbaliyaa tiliŋ aliyatiimoolu niŋ furuyaamusoolu la. 8 Aduŋ moolu mennu be sabatiriŋ i kono, ì jututa n na feŋ senuŋolu la le, aduŋ ì maŋ n na Loobula Luŋo horoma. 9 Moolu le be sabatiriŋ i kono, mennu ka kaŋo laa doolu la fo luwaa si wolu muta noo ka ì faa, doolu ka sadaalu* domo, ì ye mennu bo jalaŋolu ye, konkoolu santo, doolu ka cakayaa ke. 10 Ite saatee kiliŋo kono jee, kewolu ka ì faamaalu la futuumusoolu laañooyaa aniŋ doolu ka musoolu forisee niŋ ì be ì la kuuroo je kaŋ. 11 Doolu ka kuu haraamuriŋ baalu le ke, ka ì siiñoolu la musoolu laañooyaa, doolu ka ì bitammusoolu laañooyaa, doolu niŋ ì baarimmusoolu ka jeenoo ke. 12 Doolu ka dukoolu muta, ì ka boloo buusi bolootiyo la, ì ka naa a tilimbaliyaa faa wo kaŋ, doolu ka kañewo ñini le fo ì ka lankaŋ tambiriŋo kaniŋ ì baadiŋolu bulu, mennu ye dontoroo ke ì bulu. Ì ka ì siiñoolu la sotofeŋolu taa nakaroo kono, aduŋ a bee jawumaa, ì naata ñina nte Yaawe la le fereŋ.” Maarii Yaawe le ye a fo.
13 Yaawe ko: “A fele, ite Saatewo, ŋa m buloolu seyiŋ ñoo la le, n kamfaata wo tapaleeyaa kuwolu niŋ yeleboŋo la le mennu keta i kono. 14 Fo i jusoo be i beŋ na le baŋ? Fo i be tu noo la bambandiŋ ne baŋ, niŋ n naata i kamma waati meŋ na? Nte Yaawe faŋo le ye ñiŋ fo, aduŋ m be a ke la le. 15 M be i la moolu janjandi la duniyaa bankoolu kaŋ ne, ì ye tara bankoolu kaŋ taariŋ. Aduŋ m be daŋ ke la ì la kuu haraamuriŋ kewo la le ka ì la wo kosoolu bee bondi ì bala. 16 Aduŋ n na moolu la kuu jawu kewo kaŋ, ì be tara la jutunnayaa le kono bantala bankoolu bee kaŋ. Niŋ wo keta, ì be a loŋ na le ko, nte le mu Yaawe ti.”
Yaawe pareeta ka Yerusalaamu seneyandi
17 Yaawe la kumoo naata n kaŋ ko: 18 “Hadamadiŋo, Banisirayilankoolu nafantaŋyaata le ko neebuwo, ì ka mennu koosa kodiforoo kaŋ, jaawaloo, fuyuŋo, kurudoo, aniŋ neefiŋo. 19 Wo kamma la, nte Yaawe, ì Maariyo ye ñiŋ ne fo ko: Baawo ì bee keta le ko neebuwo, wo to m be ì kafu la ñoo ma le, ŋa ì seyindi naŋ Yerusalaamu. 20-21 Aduŋ ko numoo ka kodiforoo, jaawaloo, fuyuŋo, kurudoo niŋ neefiŋo kafu ñoo ma ñaameŋ ka ì ke daandiŋo kono ka ì yelundi, m fanaa be i la moolu kafu la ñoo ma wo le ñaama, n na kamfaa waatoo la, ka ì seyindi naŋ Yerusalaamu. 22 Ko ì ka kodiforoo yelundi daandiŋo kono ñaameŋ, m be ì yelundi la Yerusalaamu kono wo le ñaama. Wo to le ì be a loŋ na ko, nte Yaawe le ye n na kamfaa baa kupi naŋ ì kaŋ.
Banisirayila ñaatonkoolu ye junube kuwolu mennu ke
23 Yaawe la kumoo naata n kaŋ ko: 24 “Hadamadiŋo, a fo Banisirayilankoolu ye ko, ì la bankoo maŋ seneyaa, samaajiyo maŋ ke n na kamfaa waatoo la. 25 Ì la bankoo maralilaalu mulunta le ko jatoolu mennu ka bumbuŋ beeyaŋ suboo kunna aniŋ ì ka ì la suboolu faraŋ-faraŋ. Ì boyita a kewolu kaŋ ne ì ye ì faa, ì ye ì la musu jamaalu ke furuyaamusoolu ti. Ì ye doolu faa, ì naata wolu la sotofeŋolu niŋ ì la feŋ kummaayaariŋolu taa. 26 Ì la piriisoolu* ye n na yaamaroolu tiñaa le, ì maŋ n na feŋ jankuriŋolu buuñaa, ì maŋ feŋ jankuriŋolu niŋ feŋ koteŋolu bondi moolu ye ñoo to, waraŋ ka moolu karandi kuwolu la, mennu be feŋ kosoriŋolu niŋ feŋ senuŋolu teema. Ì ye ì ñaa kaasi ì maŋ n na Loobula Luŋo horoma. Ñiŋ daliiloo le ye a tinna moolu maŋ n horoma kotenke. 27 Ì la ñaatonkoolu ka muluŋ ne ko suluwolu mennu ka ì la suboolu faraŋ-faraŋ. Ì ka moolu faa le, ì ye ì fondi ì la baluwo la, fo ì si wolu la naafuloolu taa nakaroo kono. 28-29 Moolu ye suuñaaroo niŋ nakaroo le ke jee. Ì ye fuwaaroolu niŋ moolu mennu be suuloo kono tilimbaliyaa, ì naata tumarankewolu la feŋolu nakari ì bulu. Ali la annabiyomoolu ka wo junube kuwolu maabo le, ñaatonkoolu ka mennu ke. Ì la jeri kuwolu niŋ ì la bitaaroolu bee mu faniyaa le ti. Ì ka naa a fo ko, ‘Maarii Yaawe le ye ñiŋ fo,’ wo ye a tara nte Yaawe maŋ feŋ-wo-feŋ fo ì ye. Ì la wo keñaa mulunta le ko kewo meŋ ye tata sansaŋ kotoo muu niŋ lasoo la ka a bantala ñiiñandi.
30 “Wo to le, n naata moo ñini ì kono meŋ si saatewo tata sansaŋo lookuu, aniŋ ka a faroolu suki, fo meŋ si a tinna n te jee moolu kasaara la. Bari hani moo kiliŋ maŋ soto ì kono meŋ si wo ke. 31 Wo kamma la, n na kamfaa baa be jii la naŋ ì kaŋ ne ko dimbaa, ka ì jani. Ì ye meŋ juloo duŋ, m be ì joo la wo le la.” Maarii Yaawe le ye a fo.
معاصي أورشليم
1 وقالَ ليَ الرّبُّ: 2 «وأنتَ يا ا‏بنَ البشَرِ‌ ألا تَدينُ، ألا تَدينُ أُورُشليمَ مدينةَ الدِّماءِ وتُخبرُها بكُلِّ أرجاسِها؟ 3 فقُلْ: هكذا قالَ السَّيِّدُ الرّبُّ. أيَّتُها المدينةُ الّتي تَسفُكُ الدَّمَ في وسَطِها. أيَّتها المدينةُ الّتي تصنعُ الأصنامَ لتُدنِّسَ نفسَها. يجيءُ وقتُكِ 4 أثِمتِ بالدَّمِ الّذي سفكْتِهِ وتدنَّستِ بالأصنامِ الّتي صَنعْتِها، فها نِهايتُكِ تقتربُ. فلذلِكَ جعَلتُكِ عارا للأمَمِ وسُخريةً لِجميعِ البُلدانِ. 5 القريـبُ والبعيدُ يسخرُ مِنكِ أيَّتها النَّجسةُ الاسمِ، الكثيرةُ الضَّوضاءِ.
6 «رؤساءُ إِسرائيلَ المُقيمونَ فيكِ يسفُكونَ الدَّمَ البَريءَ، كُلُّ واحدٍ حسَبَ طاقتِهِ‌، 7 وأهلُكِ يُهينونَ فيكِ الأبَ والأمَّ ويُعامِلونَ الغريـبَ بالظُّلمِ، ويضطهدونَ اليتيمَ والأرملةَ‌. 8 يحتقرونَ أمكنتي المُقدَّسةَ ويُدنِّسونَ يومَ السَّبتِ. 9 رِجالُ نميمةٍ يسفُكونَ الدَّمَ البريءَ فيكِ، وآخرونَ يأكلونَ على الجِبالِ مِنْ ذبائحِ الأصنامِ وآخرونَ يرتكبونَ الفُجورَ‌. 10 فيكِ مَنْ يكشِفُ عَورةَ أبـيهِ، وفيكِ مَنْ ينامُ معَ ا‏مرأةٍ مُتنجِّسةٍ بطمْثِها‌. 11 بعضُهُم يزني معَ امرأةِ قريـبِهِ، وبعضُهُم معَ كَنَّتِهِ، وآخرُ معَ أختِهِ بنتِ أبـيهِ. 12 فيكِ تُؤخَذُ الرَّشوةُ لسفكِ الدَّمِ، وأنتِ تأخذينَ الرِّبا والرِّبحَ الفاحشَ، وتَبتزِّينَ مِنْ قريـبِكِ مالَهُ، وتنسينني، يقولُ السَّيِّدُ الرّبُّ.
13 «لذلِكَ أعاقبُكِ على ربحِكِ الفاحشِ الّذي أخذتِهِ وعلى الدَّمِ المَسفوكِ في وسَطِكِ. 14 فهل يحتملُ قلبُكِ أو تقوى يَداكِ أيّامَ أُجري حسابـي معَكِ؟ أنا الرّبُّ تكلَّمتُ وسأفعَلُ. 15 أُشتِّتُكِ بَينَ الأمَمِ، وأُبعثرُكِ في البُلدانِ، وأُزيلُ نجاستَكِ منكِ 16 لِئلاَّ تدنِّسيني أمامَ عيونِ الأمَمِ فتعلمينَ أنِّي أنا هوَ الرّبُّ.
17 وقالَ ليَ الرّبُّ: 18 «يا ا‏بنَ البشَرِ، صارَ لي شعبُ إِسرائيلَ خليطا، فجميعُهُم نُحاسٌ وقصديرٌ وحديدٌ ورصاصٌ في الكُورِ بَعدَ ا‏نصهارِ الفِضَّةِ‌. 19 لذلِكَ هكذا قالَ السَّيِّدُ الرّبُّ: بما أنَّكُم جميعا صرتُم خليطا، سأرميكُم في وسَطِ أُورُشليمَ 20 كما تُجمَعُ الفِضَّةُ والنُّحاسُ والحديدُ والرَّصاصُ والقصديرُ في وسَطِ الكُورِ فتنفُخ علَيها النَّارُ حتّى تنصهِرَ. هكذا أجمعُكُم في غضَبـي وغَيظي وأتركُكُم هُناكَ وأصهرُكُم. 21 أحشدُكُم وأنفخُ علَيكُم بنارِ غَيظي وأصهرُكُم في وسَطِ أُورُشليمَ. 22 كما تُصهَرُ الفِضَّةُ في وسَطِ الكُورِ، كذلِكَ أصهرُكُم في وسَطِ أُورُشليمَ، فتعلمونَ أنِّي أنا الرّبُّ صببتُ غَيظي علَيكُم».
23 وقالَ ليَ الرّبُّ: 24 «يا ا‏بنَ البشَرِ، قُلْ لأُورُشليمَ، أنتِ أرضٌ دَنِسةٌ غضبْتُ علَيها وسأحرمُها المطَرَ‌. 25 أهلُ النُّفوذِ كأسودٍ مُزمجِرةٍ مفترِسةٍ، يلتهمونَ النَّاسَ ويأخذونَ الأموالَ والكنوزَ ويُكثرونَ الأراملَ. 26 كَهنتُها يُخالِفونَ شريعتي ويُدنِّسونَ أماكني المُقدَّسةَ. لا يُميِّزونَ بَينَ الحلالِ والحرامِ ولا يُعلِّمونَ الشَّعبَ الفرقَ بَينَ النَّجسِ والطَّاهرِ. يُحوِّلونَ عيونَهُم عَنْ شريعةِ السَّبتِ ويُدنِّسونَ ا‏سمي في وسَطِهِم. 27 رؤساؤُها كالذِّئابِ المُفتَرسةِ، يسفُكونَ الدِّماءَ ويُهلِكونَ النَّاسَ في سبـيلِ الرِّبحِ الفاحشِ. 28 وأنبـياؤُها يَغطُّونَ برؤىً باطلةٍ ويتكهَّنونَ للشَّعبِ بالكَذِبِ، فيقولونَ: هكذا قالَ السَّيِّدُ الرّبُّ، والرّبُّ ما قالَ شيئا‌. 29 حتّى وجهاءُ الشَّعبِ يغتصبونَ المِسكينَ ويَسرقونَهُ ويستغلونَ البائسَ ويُعامِلونَ الغريـبَ بغَيرِ حَقٍّ‌. 30 وبحثـتُ عَنْ رجلٍ مِنْ بَينِهِم يَبني جدارا ويقفُ على ثَغرةٍ في الجِدارِ أمامي مُدافِعا عَنِ الأرضِ لِئلاَّ أُدمِّرَها فما وجدْتُ. 31 لذلِكَ أصبُّ علَيهِم سخَطي، وأفنيهِم بنارِ غَيظي، وأجلبُ عاقبةَ أعمالِهِم على رؤوسِهِم، يقولُ السَّيِّدُ الرّبُّ».