Job's Reply to Eliphaz
It's Impossible
1 Job said:
2 It's impossible to weigh
my misery and grief!
3 They outweigh the sand
along the beach,
and that's why I have spoken
without thinking first.
4 The fearsome arrows
of God All-Powerful
have filled my soul
with their poison.
5 Do oxen and wild donkeys
cry out in distress
unless they are hungry?
6 What is food without salt?
What is more tasteless
than the white of an egg?
7 That's how my food tastes,
and my appetite is gone.

* 8 How I wish that God
would answer my prayer
9 and do away with me.
10 Then I would be comforted,
knowing that in all of my pain
I have never disobeyed God.
11 Why should I patiently hope
when my strength is gone?
12 I am not strong as stone
or bronze,
13 and I have finally reached
the end of my rope.
My Friends, I Am Desperate
14 My friends, I am desperate,
and you should help me,
even if I no longer respect
God All-Powerful.
* 15 But you are treacherous
16 like streams that swell
with melting snow,
17 then suddenly disappear
in the summer heat.
18 I am like a caravan,
lost in the desert
while searching for water.
19 Caravans from Tema and Sheba
20 thought they would find water.
But they were disappointed,
21 just as I am with you.
Only one look at my suffering,
and you run away scared.
What Have I Done Wrong?
22 Have I ever asked any of you
to give me a gift
23 or to purchase my freedom
from brutal enemies?
24 What have I done wrong?
Show me,
and I will keep quiet.
25 The truth is always painful,
but your arguments
prove nothing.
26 Here I am desperate,
and you consider my words
as worthless as wind.
27 Why, you would sell an orphan
or your own neighbor!
28 Look me straight in the eye;
I won't lie to you.
29 Stop accusing me falsely;
my reputation is at stake.
30 I know right from wrong,
and I am not telling lies.
Yuuba la Elifasi jaaboo
1 Bituŋ Yuuba ye jaabiroo ke ko:

2 Ŋa a jiki, n na kamfaadaa ñanta peesa la le,
ka a niŋ n na bataa kuwo bee laa peesarilaŋo kaŋ.
3 A be koyiriŋ ne ko,
ate le be kuliyaa la bankumunkoo ti.
Wo le ye a tinna n daakumoolu maŋ diyaa.
4 Alla Tallaa ye m buŋ a la kalabeñoolu le la.
Ì kunoo dunta n jaatoo kono.
Alla ye silaŋ kuwolu le randi n kamma.
5 Fo fali dalibaloo ka kuma le baŋ,
niŋ a ye ñaamoo soto a ñaama,
waraŋ fo ninsi senelaa ka kuma le baŋ,
niŋ a ye domoroo soto a ñaama?
6 Jumaa le si domori koontaŋo domo noo, diyaa te meŋ bala?
Muŋ diyaa le be siiseekili daajiyo bala?
7 M maŋ lafi ka a maa.
Ñiŋ domori siifaa ka nte jusoo le maa.

8 M be ñaaniriŋ, ŋa Alla daani meŋ na, a ye a ke n ye,
ŋa meŋ jiki, a ye a dii n na.
9 Muŋ ne ye a tinna Alla maŋ n teyiŋ-teyiŋ,
a ye m bula, ŋa faa?
10 Wo le be ke la nte la dahaa ti.
N si podiŋ-podiŋ seewoo kamma la,
m be dimi jawoo kono ñaa-wo-ñaa,
kaatu m maŋ Mansa Senuŋo la yaamaroolu soosoo.
11 Nte ŋa muŋ sembe le soto ka tara baluwo to?
Muŋ ne ye a tinna m be tara la baluuriŋ,
jiki te n na kuwo to?
12 Fo nte semboo be le ko
beroo la kuliyaa be ñaameŋ baŋ?
Fo nte balajaatoo dadaata niŋ jaawaloo le la baŋ?
13 Tooñaa-tooñaa, nte te m faŋ maakoyi noo la,
aduŋ deemaaroo semboo, wo bee bota m bulu le.

14 Moo meŋ be niitooroo kono
ka suula a teerimaalu la ŋaniya kendoolu le la.
Niŋ wo nte,
Alla Tallaa silaŋñaa semboo bee si baŋ a bala.
15 Bari alitolu, mennu mu n kafuñoolu ti,
ali maŋ ke jiki moo ti.
Ali la kuwo ye m moonee le komeŋ jiiboroo,
jaa naata, a bee suusuuta.
16 Waati sotota, a be faariŋ niŋ jiyo la.
17 Jaa waatoo kono, a bee naata suusuu.
Niŋ kandoo waatoo naata,
a bee ka yeemaŋ ne ka bo a taradulaalu to.
18 Juloolu mennu ka sele ñonkomoolu kaŋ,
ka fili a maafaŋolu to la le.
Ì ye muruŋ-muruŋ keñewuloo* kono, fo mindoo ye ì faa.
19 Tema juloolu ye jii sotodulaalu ñini,
Seba taamalaalu ye jiki.
20 Ì niŋ jiki baa le ka a waliŋ, bari niŋ ì futata jee,
ì si jaakali, ì ye jikilateyi.
21 Alitolu keta nte ye le komeŋ wo jii sotodulaalu be ñaameŋ.
Ali ye n na bataadaa je, ali pisaalita.
22 Fo n nene ka a fo ali ye le baŋ,
ali ye n so feŋ na,
waraŋ ka n duku feŋ na, ka bo ali la fankoolu to,
23 waraŋ ka m bondi n jawoo bulu,
waraŋ ka n kumakaa fitinamoo bulu?

24 Saayiŋ ali n karandi, m be n deyi la le.
Ali ye m fahaamundi, m boyita ñaameŋ.
25 Tooñaa kumoo ka dimi le,
bari alitolu la kumakaŋolu ye muŋ ne yitandi?
26 Alitolu ye a miira,
ali si nte tilindi noo niŋ ali neŋolu la baŋ?
Ali ye nte, moo bataariŋo, la kumoo ke ko foño kenseŋo.
27 Alitolu be alikuuroo* le faŋo ke la aliyatiimoolu la.
Ali ye ñoo fuufuu ali teeriñolu la.
28 Saayiŋ, ali ke moo kendoo ti baŋ, ali ye n juubee naŋ.
Nte te faniyaa fo la ali ñaatiliŋo la.
29 Ali a daŋ wo la, ali kana kasoo fo.
Ali i miira, nte be tooñaa le kaŋ hani saayiŋ.
30 Fo n neŋo ka kuma jenkeriŋ ne fo baŋ?
Fo nte te tooñaa niŋ faniyaa bo noo la ñoo to baŋ?