Yeesu ye namatoo kendeyandi
(Maaka 2:1-12Luka 5:17-26)
1 Wo to le Yeesu dunta kuluŋo kono, a teyita ka taa baa kara doo la. A naata a fansuŋ saatewo to. 2 Ì ye namatoo doo naati a kaŋ, meŋ be laariŋ basoo kaŋ. Kabiriŋ Yeesu ye ì la lannoo je, a ko namatoo ye ko, “N dinkewo, i jusoo bambandi. I la junuboolu yamfata le.”
3 Luwaa karammoo* doolu tarata jee, ì kumata ko, “Ñiŋ kewo ka tooñeeri kumoolu le fo.” 4 Bayiri Yeesu ye ì la miiroolu loŋ ne, a ko ì ye ko, “Muŋ ne ye a tinna ali ka kuu jawoo miira ali sondomoolu kono? 5 Fo ñiŋ ne maŋ sooneeyaa ka a fo, ‘I la junuboolu yamfata le’, diina ka a fo, ‘Wuli, i ye taama’? 6 Bari ali si a loŋ ko, Moo Dinkewo* ye kaŋo soto ñiŋ duniyaa kono le ka yamfa junuboolu la.” Bituŋ a ko namatoo ye ko, “Wuli, i la basoo sika, i ye taa suwo kono.” 7 Wo to le a wulita, a taata suwo kono. 8 Kabiriŋ moolu ye ñiŋ je, ì faata niŋ Alla ñaasilaŋo la, aduŋ ì naata ka Alla jayi, meŋ ye ñiŋ ñoŋ semboo dii hadamadiŋolu la.
Yeesu ye Matiyu kumandi
(Maaka 2:13-17Luka 5:27-32)
9 Kabiriŋ Yeesu be tambi kaŋ, a ye kee doo le je, meŋ too mu Matiyu ti. A be siiriŋ ì la duwaañibuŋo to. Bituŋ a ko a ye ko, “N nooma!” Aduŋ a wulita, a ye a nooma.
10 Wo koolaa, kabiriŋ Yeesu be domoroo la Matiyu la buŋo kono, duwaañi jamaalu niŋ junubelaalu naata ka sii Yeesu niŋ a la saayiboolu fee jee ka domoroo ke. 11 Kabiriŋ Farisewo* doolu ye ñiŋ je, ì ko a la saayiboolu ye ko, “Muŋ ne ye a tinna ali karammoo niŋ duwaañoolu niŋ junubelaalu ka domoroo ke ñoo kaŋ?” 12 Bari Yeesu ye ì la kumoolu moyi le, a ko ì ye ko, “Moo kendeyaariŋolu maŋ suula jaaralilaa la, bari mennu kuuranta. 13 Ali taa a karaŋ, ñiŋ kotoo mu meŋ ti: ‘N na lafoo mu balafaa le ti, a maŋ ke sadaa* ti.’ Kaatu nte maŋ naa ka moo tilindiŋolu kumandi, bari junubelaalu.”
Suŋo ñininkaaroo
(Maaka 2:18-22Luka 5:33-39)
14 Wo to le Yaayaa la saayiboolu naata Yeesu kaŋ, ì ko a ye ko, “Muŋ ne ye a tinna ntolu niŋ Farisewolu ka suŋ, bari ite la saayiboolu buka suŋ?”
15 Bituŋ Yeesu ko ì ye ko, “Fo maañoobitilaalu si woosii noo baŋ, niŋ maañootiyo be ì fee? Bari luŋolu be naa la le, luŋo meŋ maañootiyo be bo la ì bulu. Wo to le ì be suŋ na. 16 Moo buka bayi kutoo lenkelaa waramba kotoo bala, kaatu lenkelaa ka bo waramboo bala le, aduŋ a be faroo warandi la baake le. 17 Wo ñaa kiliŋo la, wayini* kutoo buka ke sufura kotoolu kono. Niŋ wo keta, sufuroolu be feteŋ na le, wayinoo be boŋ na le, aduŋ sufuroolu be tiñaa la le. Wayini kutoo ka ke sufura kutoolu le kono, fo ì bee kana tiñaa.”
Sunkutundiŋ furewo niŋ musu kuurantoo
(Maaka 5:21-43Luka 8:40-56)
18 Kabiriŋ Yeesu be ñiŋ kumoolu fo kaŋ ì ye, maralilaa doo naata. A ñoyita a ñaatiliŋo la ka a fo a ye ko, “N dimmusoo faata saayiŋ-saayiŋ ne. Bari naa, i ye i buloo doroŋ laa a kaŋ, a be baluu la le.” 19 Bituŋ Yeesu niŋ a la saayiboolu wulita, ì ye a nooma.
20 Ì taatoo musoo doo le naata niŋ a kooma la. Yeleboŋ kuuraŋo le be a la fo sanji taŋ niŋ fula. A ye Yeesu la waramboo tuloo maa. 21 A ye ñiŋ ne fo a faŋ ye ko, “Niŋ ŋa hani a la waramboo doroŋ maa, m be kendeyaa la le.” 22 Bituŋ Yeesu ye a kooma juubee, a ye a je, aduŋ a ko a ye ko, “N dimmusoo, i jusoo bambandi. I la lannoo ye i kendeyandi le.” Wo loo niŋ baroo teema musoo kendeyaata.
23 Kabiriŋ Yeesu futata maralilaa la buŋo to, a ye footaŋ feelaalu je, aniŋ moo jamaalu, mennu be woosii kaŋ, ì niŋ maakaŋ baa. 24 A ko ì ye ko, “Ali taa banta! Sunkutundiŋo maŋ faa, a be siinoo le la.” Bituŋ ì naata jele a la. 25 Biriŋ ì ye moolu fintindi banta, Yeesu dunta, a ye sunkutundiŋo buloo muta. Bituŋ sunkutundiŋo wulita. 26 Ñiŋ kibaaroo naata janjaŋ wo tundoo bee kaŋ.
Yeesu ye finkintee fula ñaa yelendi
27 Yeesu bota jee doroŋ, finkintee fula ye a nooma. Ì be wuuri kaŋ ka a fo ko, “Dawuda Dinkewo, balafaa soto ǹ ye!”
28 Kabiriŋ Yeesu dunta buŋo kono, wo finkintewolu naata a kaŋ. Bituŋ Yeesu ye ì ñininkaa ko, “Fo alitolu laata le ko, nte si ali ñaalu yelendi noo baŋ?” Ì ye a jaabi ko, “Haa, Maariyo!” 29 Wo to le a ye ì ñaalu maa, a ko ì ye ko, “A si ke ali ye ali la dankeneyaa kaŋ.” 30 Bituŋ ì ñaalu yeleta. A naata ì dandalaa baake ko, “Ali kana soŋ, hani moo ye a loŋ.” 31 Bari kabiriŋ ì fintita, ì ye a kibaaroo janjandi wo tundoo bee kaŋ.
Yeesu ye mumunewo diyaamundi
32 Kabiriŋ wolu be finti kaŋ ka taa, ì ye mumunewo samba Yeesu ye naŋ, seetaani jawoo be meŋ na. 33 Kabiriŋ a ye seetaani jawoo bayi a bala, mumunewo naata diyaamu. Moolu jaakalita, ì be a fo kaŋ, “Ñiŋ ñoŋo nene maŋ ke Banisirayila kono muk.” 34 Bari Farisewolu ko, “A ka seetaani jawoolu bayi niŋ Ibiliisa semboo le la!”
Yeesu balafaata moolu ye
35 Wo koolaa Yeesu taata saatee baalu niŋ saateeriŋolu bee to. A ye karandiroo ke ì la diina bendulaalu* to, aniŋ a ye Alla la mansabaayaa kibaari betoo kawandi. A ye kuuraŋ siifaa bee kendeyandi aniŋ saasaa siifaa bee. 36 Kabiriŋ a ye kafoo je, a balafaata ì ye, kaatu ì be bataariŋ ne aniŋ ì jikilateyita. Ì ka munta le ko saajiyolu, mennu maŋ kantarilaa soto. 37 Wo to le a ko a la saayiboolu ye ko, “Katiroo be siyaariŋ ne, bari dookuulaalu le maŋ siyaa. 38 Wo kamma la, ali duwaa ka Katiritiyo daani, fo a si dookuulaalu kii naŋ a la katiroo la.”