Ka moo doolu kiitindi
(Luka 6:37-38Luka 41-42)
1 “Ali kana moo kiitindi fo ali fanaa kana kiitindi. 2 Kaatu ali ye moo koteŋolu kiitindi ñaameŋ, ali fanaa be kiitindi la wo le ñaama, aduŋ ali ye a ke moolu ye ñaameŋ, a be ke la ali fanaa ye wo le ñaama. 3 Muŋ ne ye a tinna i ka kolomandiŋo je i baadiŋo ñaa kono, bari i buka yirikuntoo je i faŋo ñaa kono? 4 Waraŋ ite si a fo noo i baadiŋo ye ñaadii le, ‘M batu, ŋa kolomandiŋo bondi i ñaa kono’, wo ye a tara, yirikuntoo be i faŋo ñaa kono? 5 Ite bunaafayoo! Yirikuntoo bondi i faŋo ñaa kono foloo, wo koolaa i la jeroo si seneyaa ka kolomandiŋo bondi i baadiŋo ñaa kono.
6 “Ali kana feŋ senuŋolu dii wuloolu la, kaatu ì be ali boyinkaŋ na le, aduŋ ali kana ali la pemoolu fayi seewoolu ye, kaatu ì be ì dori la ì siŋolu la le.
Daaniroo, ñinindiroo, konkondiroo
(Luka 11:9-13)
7 “Ali daaniroo ke, aduŋ a be dii la ali la le. Ali ñinindiroo ke, aduŋ ali be a je la le. Ali konkondiroo ke, aduŋ bundaa be yele la ali ye le. 8 Kaatu moo-wo-moo meŋ ye daaniroo ke, wo be a soto la le. Moo-wo-moo, meŋ ye ñinindiroo ke, wo be a je la le. Aduŋ moo-wo-moo meŋ ye konkondiroo ke, bundaa be yele la a ye le. 9 Kee jumaa le be alitolu kono, niŋ a dinkewo ye a ñininkaa mbuuroo la, a be beroo dii la a la, 10 waraŋ niŋ a ye a ñininkaa ñewo la, a be saa dii la a la? 11 Alitolu jawuyaata ñaa-wo-ñaa, ali ye a loŋ ne, ali ñanta soorifeŋ betoolu mennu dii la ali diŋolu la. Wo to siiñaa jelu le ali Faamaa meŋ be Arijana, be feŋ betoolu dii la moolu la, mennu ye a daani!
12 “Kuu ke moo la, meŋ si kuŋ i to. Ñiŋ ne mu Musa la Luwaa* kotoo ti, aniŋ annabiyomoolu la karandiroo.
Bundaa deteriŋo
(Luka 13:24)
13 “Duŋ niŋ bundaa deteriŋo la! Kaatu bundaa doo fanuta le, aduŋ a siloo sooneeyaata le, meŋ ka taa kasaaroo kono, aduŋ mennu ka duŋ a la, ì siyaata le. 14 Bari bundaa meŋ deteta, aduŋ a siloo maŋ sooneeyaa, wo ka taa baluwo le kono, aduŋ dantaŋ doroŋ ne ka a je.
Yiroo niŋ a diŋo
(Luka 6:43-44)
15 “Ali ali hakiloo tu annabiyomoolu to, mennu maŋ tara tooñaa kaŋ. Ì ka naa ali kaŋ ne ko saajiyolu, bari ì konoto be ko suluu konkoriŋolu. 16 Ali be ì suutee la ì maañaalu le la. Fo moolu ka wayini* yiridiŋ ñatoolu kati ŋaniŋ suŋo bala le baŋ, sako ì si sooto diŋolu kati ŋaniŋolu bala? 17 Wo ñaa kiliŋo la yiri kendoo bee ka diŋ betoo le bondi, bari yiri jawoo ka diŋ jawoo le bondi. 18 Yiri kendoo buka diŋ jawoo bondi noo, aduŋ yiri jawoo fanaa buka diŋ kendoo diŋ noo. 19 Yiri-wo-yiri meŋ maŋ diŋ kendoo bondi, a be kuntu la le ka fayi dimbaa kono. 20 Wo to ali be wolu suutee la ka bo ì diŋolu le la.
Saayibe tooñaa
(Luka 13:25-27)
21 “A maŋ ke ko, moo-wo-moo meŋ ka a fo n ye, ‘M Maarii, m Maarii’, be duŋ na Arijana mansabaayaa kono le, bari meŋ ka m Faamaa la lafoo ke, meŋ be Arijana. 22 Wo luŋo la, moo jamaa be a fo la n ye, ‘M Maarii, m Maarii, fo m̀ buka kiilaariyaa kumoolu fo nuŋ ite too le la baŋ? Fo m̀ buka seetaani jawoolu bayi nuŋ ite too le la baŋ? Aduŋ fo m̀ buka kaawakuu jamaalu ke ite too le la baŋ?’ 23 Bari m be a koyindi la ì la le ko, ‘Nte nene maŋ ali loŋ. Ali bo m bala, alitolu kuu jawu kelaalu.’
Buŋ loolaa fuloo
(Luka 6:47-49)
24 “Wo kamma la, moo-wo-moo meŋ ye n na ñiŋ kumoolu moyi, aduŋ a ye ì muta, wo ka munta le ko kee ñaamendiŋo, meŋ ye a la buŋo loo beroo kaŋ. 25 Sanjiyo naata busa wo buŋo kaŋ, waamoo woyita a kaŋ, aniŋ turubaadoo ye a fee, bari hani wo a maŋ boyi, kaatu a be looriŋ beroo le kaŋ. 26 Bari moo-wo-moo meŋ ye n na ñiŋ kumoolu moyi, aduŋ a maŋ ì muta, wo ka munta le ko toolewo, meŋ ye a la buŋo loo keñoo kaŋ. 27 Sanjiyo naata busa wo buŋo kaŋ, waamoo woyita a kaŋ, aniŋ turubaadoo ye a fee, a naata boyi piram!”
28 Kabiriŋ Yeesu ye ñiŋ kumoolu baŋ fo la, kafoo jaakalita a la karandiroo la, 29 kaatu a ka ì karandi le ko kantiyo, a buka a ke ko ì la Luwaa karammoolu*.