Kiilaariyaa kumoo meŋ fota Babiloni bankoo kamma
1 Yaawe* ye ñiŋ kiilaariyaa kumoo le fo ka bo niŋ Annabilayi Yeremiya la, Babiloni niŋ a banku moolu la kuwo to:

2 “Kiilaariyaa kumoo bankee bankoolu kaŋ ka a kankulaa,
bandeeroo wulindi, i ye a kankulaa.
Kana a ke kulloo ti,
a fo ko,
ì be Babiloni muta la keloo to le!
Jalaŋ Beli be bula la maloo kono le,
wo jalaŋ Merodaki be jikilateyi la le!
Babiloni batufeŋolu be bula la maloo kono le,
a jalaŋ ñewundiŋolu ye jikilateyi!
3 Bankoo le be bo la naŋ maraa karoo la ka a kele,
a ye a kenseŋyandi,
moo te tu la siiriŋ jee,
moolu niŋ beeyaŋolu bee le be bori la.”
Banisirayilankoolu be seyi la ì la bankoo kaŋ ne
4 Yaawe ko:
“Wo luŋolu la, a waatoo la,
Banisirayilankoolu aniŋ Yahuuda moolu kafuriŋo
ñaajiitoo be nte Yaawe, ì la Alla ñini la le.
5 Ì be Siyoni* siloo ñininkaa la le,
ì ye ì kuŋ tiliŋ jee la.
Ì be naa le ka ì faŋ seyi nte Yaawe ma,
ka bo niŋ badaa-badaa kambeŋo la,
ì te ñina la meŋ na.

6 “N na moolu keta saajii filiriŋolu le ti,
ì kantarilaalu ye ì filindi,
ì ye ì caawundi konkoolu kaŋ taariŋ,
ì tarata yaayi la ka bo konko ka taa konko,
ì ñinata ì la koorewo be daameŋ.
7 Moo-wo-moo ye ì je, a ka i baluu ì la le,
ì jawoolu ka a fo le ko,
‘Ntolu maŋ kasi ke,
kaatu ì ye junuboo le ke Yaawe la,
ì taradulaa tooñaa be meŋ fee,
Yaawe, ì la alifaa foloolu jikoo.’

8 “Ali bori ka bo Babiloni,
ali finti Babiloninkoolu la bankoo kaŋ,
ali foloo ye tambi koorewo ñaato,
ko baakotoŋolu ka ke ñaameŋ.
9 A juubee, n ka banku sembemaalu le sukusuku Babiloni kaŋ,
ì kafuriŋo ye bo maraa karoo la naŋ,
ì ye tembe ka keledaalu muta a kamma,
wo to le ì be jee muta la.
Ì la kalabeñoolu ka munta le ko
kelenoolaa la kalabeñoo meŋ buka foo,
ka seyi bulu kenseŋ.
10 Ì be Babiloni ke la ñapinkaŋ feŋo le ti,
mennu bee ye a ñapinkaŋ,
ì ye ì sawoo soto a la.”
Yaawe le ye a fo.
Babiloni la boyoo
11 Yaawe ko:
“Babiloninkoolu, n na keetaabankoo ñapinkannaalu,
ali niŋ seewoo niŋ kontaanoo mu ñaa-wo-ñaa,
ali ka sawuŋ-sawuŋ ko ninsiriŋo ka ke ñaamoo kaŋ ñaameŋ,
ali ka kuma ko suukewolu,
12 bari ali wuluu bankoo be bula la maloo kono le,
ate meŋ ye ali wuluu,
dooyaaroo be laa la a kaŋ ne.
A la kuwo le be dooyaa la bankoolu bee ti,
a ye ke keñewula* jaaroo ti, aniŋ lewo.
13 Nte Yaawe la kamfaa baa le be a tinna
moo te sii la Babiloni kotenke,
a be tu la kenseŋyaariŋ ne,
moo-wo-moo tambita jee la,
a kijoo be bo la le,
a ye ciipuroo ke, ñiŋ kamma
kasaara kuwolu mennu keta jee la.

14 “Alitolu kalafayilaalu bee,
ali tembe keledaalu to Babiloni kamma, ka a murubeŋ.
Ali a buŋ, ali kana hani kalabeñe kiliŋ tu fayibali,
kaatu a ye junuboo le ke nte Yaawe la.
15 Ali wuuroo kumandi a ma karoo bee la,
Babiloni ye a faŋ seyi le, a tatoolu boyita,
ì ye a tata sansaŋolu boyi le.
Nte Yaawe le la julujoo mu ñiŋ ti ko:
Ali si juloo joo a to,
a ye meŋ ke, ka wo ñoŋ ke a la.
16 Ali fiifeŋ fiilaalu turutumbuŋ Babiloni,
ka taa katirilaalu niŋ ì la worotoolu.
Ì mantooralaalu la hawusari* keloo be a tinna le
tumarankewo bee ye muru ì fansuŋ moolu yaa,
moo-wo-moo ye bori a fansuŋ bankoo to.”
Banisirayilankoolu la seyoo
17 Yaawe ko:
“Banisirayila ka munta le saajiyolu,
jatoolu ye mennu bayindi ka ì janjandi.
Meŋ foloo ye i baluu a la,
wo le mu Asiriya mansakewo ti.
Silaŋ meŋ labanta a kuloolu feefee la,
wo le mu Babiloni mansakewo Nebukanesa ti.”
18 Wo kamma la, Yaawe Alihawaa Maariyo*, Banisirayila la Alla ye ñiŋ ne fo ko:
“M be Babiloni mansakewo niŋ a la bankoo jarabi la le,
ko ŋa Asiriya mansakewo kuluu ñaameŋ.
19 Bari m be Banisirayila murundi la a la bankoo kaŋ ne,
a be i daañini la Karimeli Konkoo kaŋ ne,
aniŋ Basani tundoo,
ka taa Efurayimu* konkotundoo*,
aniŋ Kileyadi konkotundoo kaŋ,
a ye wasa ko a lafita a la ñaameŋ.
20 Wo luŋolu la, a waatoo la,
moo si Banisirayila la boyidaa ñini le,
bari hani kiliŋ, a te a je la,
aniŋ Yahuuda la boyidaa,
bari hani kiliŋ, a te a je la,
kaatu m be yamfa la wo moo toomaalu ye le,
ŋa mennu tu baluwo to.”
Yaawe le ye a fo.
21 Yaawe ko:
“Ali taa Meratayimunkoolu kele,
aniŋ Pekodinkoolu,
ñiŋ Babiloni banku muritiriŋo,
ali ì faa, ali niŋ kasaaroo ye ì nooma,
ŋa ali yaamari meŋ ke la, ka a ke.”
Yaawe le ye a fo.
22 “Ali si kele maakaŋo moyi bankoo kaŋ,
aniŋ kasaara baa!
23 Babiloni bankoo, duniyaa bee keleraŋ maritoo,
wo le katiŋ-katinta teŋ!
Babiloni le kenseŋyaata teŋ
ka ke bankoolu ye kijaboo ti!
24 Ite Babiloni, ŋa dooliŋo le laa i ye, a ye i muta,
aduŋ i maŋ a loŋ.
Ŋa i soto le, ŋa i ñankoŋ,
kaatu i ka nte Yaawe le kele.
25 Nte Yaawe ye n na jooraŋ buŋo le daa yele,
ŋa n na kamfaa jooraŋolu bondi naŋ,
kaatu nte Yaawe Alihawaa Maariyo
ka naa dookuwo le ke Babiloni bankoo kaŋ.
26 Ali naa naŋ ka Babiloni kele karoo bee la,
ali ye a la siimaŋ buntuŋolu yele,
ali ye a faŋo juruma duuma ko siimaŋ kesoo,
ka a bee kasaara kewu,
hani feŋ kana tu jee!
27 Ali a kee kanaŋ tuuraalu bee faa,
ka ì samba ka ì kanateyi.
Kooroo boyita ì kaŋ, kaatu ì la luŋo siita le,
waatoo meŋ m be ì kuluu la.
28 Ali i lamoyi moolu wuurikaŋo la,
mennu borita keloo la, ì kanata,
ì naata Yaawe, ǹ na Alla la julujoo dantee Siyoni,
a la julujoo Babiloninkoolu to,
ì ye meŋ ke a la Batudulaa Buŋo* la.

29 “Ali kalafayilaalu kili Babiloni kamma,
moo-wo-moo ka kaloo ŋaaji ka a fayi.
Ali a suki karoo bee la,
hani moo kiliŋ kana kana.
Ali a joo a la baaroolu la,
a ye meŋ ke, ka wo ñoŋ ke a la.
A ye a faŋ wara nte Yaawe kaŋ ne ka n sooki,
Banisirayila la Senuŋ Baa.
30 Wo kamma la, ì be a fondinkewolu faa la le,
a mbeedoolu kaŋ taariŋ,
ì ye a kelediŋolu kasaara wo luŋo la.”
Yaawe le ye a fo.
31 Yaawe Alihawaa Maariyo ko:
“M be looriŋ i kamma le, ite faŋ waralaa Babiloni,
kaatu i la luŋo siita le,
waatoo meŋ m be i jarabi la.
32 Faŋ waralaa Babiloni si taki a ye boyi,
moo te soto la ka a wulindi.
M be dimbaa le duŋ na a saatewolu la,
ka feŋ-wo-feŋ domo meŋ be a dandaŋo la.”

33 Yaawe Alihawaa Maariyo ye ñiŋ ne fo ko:
“Ì ye Banisirayilankoolu mantoora le,
doolu fanaa ye wo ñoŋ ke Yahuuda moolu la,
mennu ye ì samba mutoo kono,
ì balanta ì fee kat,
ì maŋ soŋ ì bula la ì ye seyi muk.
34 Bari ì Kumakaalaa bambanta le,
a too mu Yaawe Alihawaa Maariyo le ti.
A be loo la ì la kuwo la le famfaŋ,
ka dahaa naati duniyaa ye,
bari a be dahaabaliyaa le naati la Babiloninkoolu kaŋ.”

35 Yaawe ko:
“Hawusaroo* le be naa Babiloninkoolu kamma,
a be naa Babiloni moolu kamma,
a be naa a maralilaalu kamma,
aniŋ a moo ñaamendiŋolu!
36 Hawusaroo be naa a juubeerilaa fanoolu kamma le,
fo ì la tooleeyaa si loŋ,
a be naa a kelejawaroolu kamma,
fo ì si kasaara!
37 Hawusaroo be naa a suwoolu kamma le,
aniŋ a keleraŋ sareetoolu,
aniŋ a la banku koteŋ kelediŋolu bee kamma,
fo ì si lamfu ko musoolu!
Hawusaroo be naa a naafuloolu bee kamma le,
fo ì si ke ñapinkaŋ feŋolu ti!
38 Jaa be naa a baajiyolu kaŋ ne,
fo ì si jaa kos!
Kaatu a bankoo bee niŋ batufeŋolu le mu,
ì ñaamaata jalaŋ jawoolu la kuwo la le.

39 “Wo to keñewuloo daafeŋolu,
ka taa suluwolu le be sabati la jee,
kiikiyaŋolu fanaa ye sabati jee.
Moo nene te sabati la jee kotenke,
sako moo si sii jee, jamaani naalaalu bee kono.
40 Ko nte Alla ye Sodomu niŋ Komora kasaara ñaameŋ,
ì niŋ ì dandanna saatewolu,
moo te sii la Babiloni fanaa,
sako moo si sabati jee.”
Yaawe le ye a fo.

41 Yaawe ko:
“A juubee, kelediŋ kafoo le ka bo naŋ
maraa kara bankoo kaŋ.
Banku sembemaa aniŋ mansakee jamaalu le be maamaŋ kaŋ naŋ,
ka bo dulaa jamfariŋ baalu to.
42 Ì niŋ kalabeñoolu niŋ hawusaroolu le mu,
ì tilimbaliyaata, balafaa te ì la.
Ì maakaŋo ka munta le ko fankaasoo kumakaŋo,
ì be suwoolu le koo to naŋ,
ì temberiŋolu be naa kaŋ,
ite Dimmusuriŋ* Babiloni kamma,
ko kewolu ka i paree keloo kamma ñaameŋ.”

43 Yaawe ko:
“Babiloni mansakewo ye ì kibaaroo moyi le,
a buloolu tuta yondiŋ.
Kijafaroo le ye a muta,
aniŋ dimiŋo ko tiŋ ye musu maa.
44 Ko niŋ jatoo bota naŋ ñunkoo kono,
Yoridani sutoo kono,
ka naa boyinkaŋo la,
kantari kene kendoolu to,
m be a moolu bayi la bankoo kaŋ wo ñaama le,
kataba kiliŋ.
Ŋa moo-wo-moo tomboŋ,
wo le be a mara la.
Jumaa le niŋ nte si tembe noo,
ka i loo m fee?
Ñaatonka jumaa le si loo noo n ñaato?

45 “Wo to ali lamoyiri ke,
nte Yaawe ye meŋ feere Babiloni kamma,
ŋa meŋ nata Babiloninkoolu la bankoo kamma.
Hani dindiŋolu, ì la koorewolu kono,
ì be ì kuruntu la le taariŋ.
Ì kafoo muumewo be teekumu la
ì la mantoora kuwo la le.
46 Ì muta tumoo maakaŋo be bankoo jarajarandi la le,
ì wuurikaŋo ye moyi hani banku koteŋolu kaŋ.”