Yusufa ye a kotooñolu kotobo
1 Yusufa ye kaŋo dii a la dookuulaa la, meŋ marata a la buŋo ma, a ko a ye ko, “Ñiŋ kewolu la bootoolu soodi siimaŋ jamaa la, ì semboo si meŋ samba noo. Ì ye ì bee kiliŋ-kiliŋ naa la kodoolu murundi ì la bootoolu kono. 2 Bari dindimmaa la bootoo kono, kodoo koolaa i si n na kodiforo mindaŋ pootoo fanaa ke a la bootoo kono.” A ye a ke wo le ñaama, ko Yusufa ye a fo a ye ñaameŋ.
3 Bituŋ fanoo keta ñaameŋ doroŋ, ì ye kewolu ñinnu bula ka taa, ì niŋ ì la faloolu. 4 Ì bota saatewo kono, ì maŋ jamfa faŋ, Yusufa ko a la dookuulaa ye, meŋ marata a la buŋo ma ko, “Wo kewolu bayindi. Niŋ i futata ì ma, a fo ì ye ko, ‘Muŋ ne ye a tinna ali ye ñiiñaa sara jawuyaa la? 5 Muŋ ne ye a tinna ali ye m maarii la kodiforo mindaŋo suuñaa, a ka i miŋ mindaŋo meŋ faŋo la, aniŋ a ka bitaaroo ke meŋ na? Ali ye kuu kuruŋ baa le ke wo to.’ ”
6 Kabiriŋ a futata ì ma, a ye ñiŋ kuma kiliŋo le fo ì ye. 7 Ì ko a ye ko, “M maarii, ite ka muŋ kuma le fo teŋ? Ntolu mu i la joŋolu le ti, ǹ niŋ wo kuwo kewo teemoo ye jamfa ñoo la. 8 Ntolu ye kodoo meŋ faŋo tara ǹ na bootoolu kono, ŋà wo faŋo murundi naŋ i kaŋ ne, ka bo Kanaani bankoo kaŋ. Muŋ daliila le be a tinna la, ntolu be i maarii la kodiforo mindaŋo waraŋ sanoo suuñaa la a koto a la buŋo kono? 9 Niŋ i ye a je moo-wo-moo la karoo la, i ye a maarii faa. Wo koolaa ntolu toomaalu bee ye naa ke i la joŋolu ti.”
10 Yusufa la dookuulaa ñiŋ ko ì ye ko, “A beteyaata, n sonta. Bari mindaŋo jeta meŋ na karoo la, wo doroŋ ne be ke la n na joŋo ti. Alitolu toomaalu si taa.” 11 Bituŋ ì bee ye ì la bootoolu jindi duuma katabake, ì ye ì la bootoolu daa yele. 12 A ye ì kono juubee, a ye a dati niŋ keebaamaa le la, ka naa labaŋ dindimmaa la. Bituŋ a naata mindaŋo ñiŋ je Benjamini le la bootoo kono. 13 Kabiriŋ wo keta, ì bee ye ì buloolu duŋ ì la duŋ feŋolu la ka ì fara niikuyaa kamma la. Bituŋ ì bee ye ì la dunoolu selendi ì la faloolu kaŋ, ì muruta saatewo kono.
14 Yahuuda niŋ a mooñoolu naata Yusufa kaŋ a la buŋo kono, a ye a tara Yusufa faŋo be jee le, ì ñoyita a ye duuma. 15 Yusufa ko ì ye ko, “Ali ye muŋ kuu le ke teŋ? Fo ali maŋ ñiŋ loŋ ko, kewo meŋ be ko nte, ka kuwolu loŋ niŋ bitaaroo le la?”
16 Yahuuda ko a ye ko, “M maarii, ntolu be muŋ ne fo la? Ntolu be muŋ ne fo noo la i ye? Ntolu be m̀ faŋ seneyandi noo la ñaadii le? Alla le ye ǹ na kuu kuruŋo lankenema. Saayiŋ, ntolu bee mu i la joŋolu le ti, a te ke la wo moo kiliŋo doroŋ ti, mindaŋo jeta meŋ na karoo la.”
17 Bari a ko ì ye le ko, “N niŋ wo kuwo kewo teemoo ye jamfa ñoo la. Mindaŋo jeta meŋ na karoo la, wo doroŋ ne be ke la n na joŋo ti. Alitolu toomaalu bee ye muru kayira kono ali faamaa kaŋ.”
Yahuuda ye daaniroo ke Benjamini la kuwo la
18 Bituŋ Yahuuda wulita naŋ, a ko Yusufa ye ko, “Dukaree, m maarii, n so ŋa kuma kiliŋ fo i ye. Kana kamfaa n kamma, kaatu i la kuwolu be le ko Firawoona. 19 M maarii, i ye ǹ ñininkaa le, fo hani saayiŋ m̀ faamaa be jee le baŋ, aniŋ fo ŋà kotookee waraŋ doko koteŋ soto le baŋ. 20 M maarii, ŋà i jaabi ko, ‘Ntolu faamaa kotoota le, aduŋ ŋà doo labaŋo soto le, m̀ faamaa ye meŋ wuluu a kotooriŋo. Ñiŋ doo labaŋo baa kiliŋ faa kiliŋñoo faata le, a tuta ate doroŋ ne la a baamaa la karoo la, aduŋ a faamaa ye a kanu baake le.’ 21 Bituŋ i ko ǹ ye ko, ‘Ali a samba naŋ, n ñaa ye a je.’ 22 M maarii, ǹ ko i ye ko, ‘A te bo noo la a faamaa koto, kaatu niŋ a bota a koto, a faamaa be faa la le.’ 23 Bituŋ i naata a fo ǹ ye ko, ‘Fo niŋ ali niŋ ali doomaa labaŋo naata, niŋ wo nte, ali te n je la kotenke.’ 24 Kabiriŋ m̀ muruta m̀ faamaa kaŋ, ŋà kuwolu bee saata a ye, i ye mennu fo. 25 Bituŋ m̀ faamaa ko ǹ ye ko, ‘Ali muru kotenke, ali ye siimaŋo doo saŋ naŋ.’ 26 Ǹ ko a ye ko, ‘Ǹ te taa noo, fo niŋ ǹ niŋ ǹ doomaa labaŋo taata ñoo la, kaatu ǹ te kewo ñiŋ je noo la, fo niŋ ǹ doomaa tarata ǹ kono.’ 27 Bituŋ m̀ faamaa ko ǹ ye ko, ‘Ali ye a loŋ ne ko, n na musoo Raheli ye ñiŋ dinkee fuloo doroŋ ne wuluu n na. 28 Doo bota m bala, n kumata ko, wulakono daafeŋo doo le ye a suboo kuntuŋ-kuntuŋ. Kabiriŋ wo to, m maŋ a je. 29 Niŋ ali ye ñiŋ fanaa bondi n koto, kuu naata ke a la, n na keebaayaa be temboo meŋ to, niikuyaa le be naa m faa la.’ ”
30-31 Yahuuda tententa ka a fo a ye ko, “Saayiŋ, niŋ m muruta m faamaa kaŋ, a naata a je ko, ǹ doomaa labaŋo ñiŋ maŋ tara ǹ kono, a te a wati la. Kaatu a kanu diŋo le mu, aduŋ a keebaayaata le. Niŋ ŋà niikuyaa jawoo laa a kaŋ, wo le be suŋ na a la saayaa la. 32 Nte ŋa m faŋo kuŋo le laa ñiŋ na kuwo la m faamaa ye, ka a fo a ye ko, ‘Niŋ m maŋ a murundi i kaŋ naŋ, i si n jalayi a la n na baluwo bee la.’ 33 Saayiŋ, janniŋ ñiŋ be tu la jaŋ, m batu, nte ye tu jaŋ ka ke i ye joŋo ti. N ñiŋ doomaa labaŋo bula, a niŋ ñiŋ doolu ye muru ñoo la. 34 Nte te muru noo la m faamaa kaŋ, n niŋ ñiŋ maŋ taa ñoo la. N te m faamaa niikuyaatoo juubee noo la.”