Muŋ ne beteyaata hadamadiŋo ye?
1 Too diyaa, wo le be tulu seeralaa ñaato,
aduŋ faa luŋo, wo le be wuluu luŋo ñaato.
2 Saŋa bunkono duŋo,
wo le ye fisa bidaŋ bunkono duŋo ti.
Hadamadiŋo bee labaŋo mu saayaa le ti,
moo-wo-moo be baluwo to,
wo si tara i sondomoo kono.
3 Niikuyaa le ye fisa jeloo ti,
kaatu niikuyaa ka fahaamuroo le fanundi.
4 Moo ñaamendiŋo sondomoo ka tara niikuyaa buŋ ne,
bari toolewo, wo sondomoo ka tara niiseewoo buŋ ne to.
5 Moo ñaamendiŋo la jalayiroo lamoyoo,
wo le ye fisa toolewo la denkiloo lamoyoo ti.
6 Ko ŋaniŋo ka fetifeti dimbaa kono ñaameŋ,
toolewo la jeloo ka tara wo le ñaama.
Ñiŋ fanaa maŋ ke feŋ ti.

7 Moo toorandoo,
ka moo ñaamendiŋo ke moo kuntaŋo le ti,
aduŋ dukoo,
a ka sondomoo jenkendi tiliŋo la le.

8 Kuwo labaŋo, wo le ka fisa a foloo ti,
muñoo le ye fisa faŋ waroo ti.
9 I jusoo kana sutiyaa,
kamfaa daakaadulaa
ka tara toolewolu le jusoo to.

10 Kana a fo ko,
“Muŋ ne ye a tinna
nunto kuwolu beteyaata saayiŋ ti?”
Ñiŋ ñininkaari siifaa,
wo maŋ ke ñaameŋo ti.

11 Ñaameŋo beteyaata le ko keetaafeŋo,
aduŋ a ka moolu nafaa le,
mennu be ñiŋ duniyaa tiloo koto.
12 Ñaameŋo mu tankaraŋo le ti,
ko kodoo mu tankaraŋo ti ñaameŋ.
A kummaayaata le ka a loŋ ko,
ñaameŋo, meŋ ye a soto,
a ka wo maarii niyo le tanka.

13 Alla la keroo juubee:

Niŋ a ye meŋ jenkendi,
jumaa le ka wo tilindi noo?

14 Kuwolu beteyaa waatoo, kontaani,
koleyaa waatoo, ñiŋ miira ko:
Alla le ye ñiŋ doo daa,
a ye ñiŋ doo fanaa daa.
Wo to hadamadiŋo te feŋ fo noo la,
meŋ be naa ke la,
ate faariŋ koolaa.
Baluwo la kuwo ñininkaaroo
15 N na ñiŋ baluu nafantaŋo kono,
ŋa moo tilindiŋo je le,
a maŋ siimaayaa a la tiliŋo kaŋ.
Ŋa moo kuruŋo fanaa je,
a siimaayaata a la kuruŋyaa kaŋ.
Ŋa ñiŋ kuu fuloo bee je n ñaa la le.
16 Kana tiliŋo landatambindi,
aduŋ i kana ñaameŋ kolenke.
Muŋ ne be a tinna la i be i faŋ tiñaa la?
17 Kana tilimbaliyaa landatambindi,
aduŋ i kana ke toolewo fanaa ti.
Muŋ ne be a tinna i be faa la,
i la waatoo maŋ sii?
18 A si beteyaa,
niŋ i maŋ landatamboo ke niŋ sila-wo-sila la.
Alla ñaasilannaa,
wo le ka tara sila betoo kaŋ.

19 Ñaameŋo ka semboo meŋ dii hakilimaa la,
wo le ka tambi kantii taŋ na saatewo kono.

20 A be koyiriŋ ne lewu ko,
moo tilindiŋo maŋ soto ñiŋ duniyaa kono,
meŋ ka kuu betoo doroŋ ke,
a nene maŋ junube kuu ke.

21 Kana i lamoyi kumoo bee la,
moolu be mennu fo la,
niŋ wo nte,
i si i nendiri kaŋo moyi
hani i la dookuulaa la.
22 Bari ñiŋ si tara i fanaa kono ko,
i nene ka moo neŋ ne, siiñaa jamaa.

23 Ŋa n na ñaameŋo le taa
ka ñiŋ kuwolu bee kotobo a la.
N hameta baake ka ñaameŋo soto,
bari a be jamfariŋ n na le.
24 Feŋolu mennu bee be sotoriŋ,
moo buka ì keñaa fahaamu noo,
a kuwo daŋo dinkata baake.
Jumaa le si a daŋo bondi noo?
25 Ŋa n hakiloo tu le,
ka kuwolu karaŋ, ka kisikisiroo ke,
aniŋ ka ñinindiroo ke ñaameŋo la kuwo la,
aniŋ kuwolu daliiloo.
N naata a loŋ ko,
kuruŋyaa mu hakili dooyaa le ti,
aduŋ tooleeyaa mu sondome kuuraŋo le ti.

26 Ŋa feŋ ne je,
meŋ jawuyaata saayaa ti:
musoo meŋ ka munta ko kutindiŋo,
a sondomoo mu jaloo ti,
a buloolu mu nee joloo ti.
Kee meŋ be Alla ye,
wo be kana la ñiŋ musoo ma le.
Bari junubelaa,
a be wo duŋ na a la jaloo kono le.

27 Kawandilaa ye ñiŋ ne fo ko,
“Ali a juubee ŋa ñiŋ ne je,
biriŋ ŋa a dati ka kuu kesoolu tomboŋ,
ka ì kafu ñoo ma domandiŋ-domandiŋ
ka kuwolu koyindi.
28 N tuta meŋ na kuwo ñini la,
m maŋ wo je.
Ka bo niŋ n sondomoo bee la,
n tarata hadamadiŋo le la kuwo kisikisi kaŋ,
hadamadiŋo meŋ tilinta.
Bari wuli kiliŋ kono,
ŋa kiliŋ doroŋ ne soto,
bari a maŋ ke musu ti.
29 Ŋa meŋ je doroŋ, wo le mu,
Alla ye hadamadiŋo niŋ tiliŋo le daa,
bari hadamadiŋo ka taa bula a fansuŋ siloolu le nooma.”