Musa la diyaamu labaŋolu Mowabi bankoo kaŋ
1 Ñinnu le keta kumoolu ti, Musa ye mennu fo Banisirayilankoolu bee ye, biriŋ ì be nuŋ keñewuloo kono Yoridani Boloŋo tiliboo la. Ì be Araba* tundoo le kaŋ Sufu ñaatiliŋo la, Parani saatewo niŋ ñiŋ saatewolu teema: Tofeli, Labani, Haseroti, aniŋ Disahabu. 2 Ka bo Sinayi Konkoo to ka taa Kadesi-Barineya saatewo mu tili taŋ niŋ kiliŋ taamoo le ti, niŋ i taata niŋ Seyiri Konkoo siloo la.
3 Banisirayilankoolu la boo Misira bankoo kaŋ sanji taŋ naaninjaŋo, kari taŋ niŋ kilinjaŋo, tili foloo la, Musa ye yaamaroolu bee fo ì ye le, Yaawe* ye a yaamari ka mennu fo ì ye. 4 Ñiŋ keta biriŋ a ye Amorinkoolu la mansa Sihoni noo keloo to, meŋ tarata maraloo la Hesiboni saatewo to. Wo waati kiliŋo la le a ye Basani tundoo Mansa Oki fanaa kele, a ye a noo, meŋ tarata maraloo la nuŋ Asitaroti niŋ Edireyi saatewolu to.
Musa la diyaamu foloo
Yaawe la yaamaroo Sinayi Konkoo kaŋ
5 Yoridani Boloŋo tilibo karoo la Mowabi bankoo kaŋ, Musa ye a dati ka Alla la luwaalu bo ì ye ñoo to. A ko:
6 Yaawe ǹ na Alla diyaamuta ǹ ye le, biriŋ m̀ be Sinayi Konkoo to, a ko, “Ali meeta ñiŋ konkoo to le saayiŋ. 7 Ali wuli, ali ye daakaa janjaŋ ka tenteŋ ali la taamasiloo la, ali si taa Kanaani bankoo bee kaŋ. Wo le mu Amorinkoolu la konkotundoo* ti, aniŋ a dandanna tundoolu la taariŋ, Araba tundoo, konkotundoo, Sefela* tundoo, Nekefu* tundoo aniŋ baadaa borindoo. Ali si taa fo Libanooni Konkoolu fanaa to, ka taa fo Yufurati Boloŋo to. 8 A fele, m be bankoo dii la ali la, nte Yaawe ye n kali ali mumuñolu ye meŋ na. Wolu le mu Iburayima, Isiyaaka, aniŋ Yaakuba ti, ka a dii ì niŋ ì koomalankoolu la. Wo to ali duŋ, ali ye bankoo ñiŋ taa.”
Musa ye kiitindirilaalu tomboŋ ñaameŋ
(2 Musa 18:13-27)
9 Musa ko Banisirayilankoolu ye ko:
Biriŋ m̀ be Sinayi Konkoo to, n ko ali ye le ko, “Nte kiliŋ te ali la kuwo dunoo taa noo la. 10 Yaawe ali la Alla ye ali yaatewo siyandi le, aduŋ a fele, bii ali be siyaariŋ ko saŋo looloolu. 11 Allamaa Yaawe, ali mumuñolu la Alla ye ali ke wuliwuloolu ti ka tambi ali be ñaameŋ teŋ. Allamaa a ye ali barakandi, ko a ye a laahidi ñaameŋ. 12 Fo nte kiliŋ si ali la kuwo dunoo taa noo baŋ, aniŋ ali la woosiyolu? 13 Ali kee dantaŋ tomboŋ ali la lasiloolu bee kono, mennu ñaamenta, ì ye fahaamuroo soto, aduŋ ì mu buuñaa moolu ti. M be ì ke la ali ye ñaatonkoolu le ti.” 14 Ali ye n jaabi nuŋ ñiŋ ne la ko, “I ye feeroo meŋ landi, a beteyaata le.” 15 Bituŋ ŋa moo ñaamendiŋolu niŋ buuñaa moolu tomboŋ ali la lasiloolu kono, ka ì ke ali la ñaatonkoolu ti. Doolu keta kelediŋ ñaatonkoolu ti wuli kiliŋolu kunna, doolu kemoolu, doolu taŋ luuloolu, doolu taŋolu, doolu keta dookuulaalu ti bundaa koteŋolu to, ali la lasiloolu bee kunna.
16 Ŋa ali la kiitindirilaalu yaamari le nuŋ, n ko ì ye ko, “Ali si i lamoyi kendeke kiitiyo to, meŋ be dendiŋ Banisirayilanka dammaalu la waaliyo la. Ali si kiitiyo kuntu tiliŋo kono, fo kuwo be Banisirayilanka dammaalu le teema, waraŋ ì niŋ tumarankewo teema, meŋ be siiriŋ ì fee. 17 Ali kana laa moo kaŋ kiitiyo kono. Sembetiyolu niŋ sembentaŋolu, ali ì bee lamoyi ñaa kiliŋo ñaama. Ali kana moo ñaa kono juubee ka sila a la, kaatu Alla le mu kiitiiteyilaa ti. Kiitii-wo-kiitii koleyaata ali bulu, ali a samba n ye naŋ, ŋa n lamoyi a la.” 18 Ŋa ali yaamari nuŋ kuwolu bee le la, ali ñanta mennu ke la.
Musa ye kullooñinilaalu la kuwo saata
(4 Musa 13:1-33)
19 Bituŋ ǹ wulita ka bo naŋ Sinayi Konkoo to, ko Yaawe ǹ na Alla ye ǹ yaamari ñaameŋ. Ŋà ǹ kuŋo tiliŋ Amorinkoolu la konkotundoo to la. Wo siloo kaŋ, ali faŋolu ye a je le, ŋà keñewula* baa meŋ kuntu, a silaŋo be warariŋ ñaameŋ. Kabiriŋ m̀ futata Kadesi-Barineya, 20 n ko ali ye ko, “Silaŋ ali futata Amorinkoolu la konkotundoo kaŋ ne, Yaawe ǹ na Alla ka naa meŋ dii ǹ na. 21 A fele, Yaawe ali la Alla ye bankoo ñiŋ dii ali la le. Ali taa ka jee ke ali taa ti, ko Yaawe, ali mumuñolu la Alla ye a fo ali ye ñaameŋ. Ali kana sila waraŋ ka jikilateyi.”
22 Bituŋ ali bee naata naŋ, ka sutiyaa n na. Ali ko n ye ko, “M̀ batu ŋà kee doolu kii ǹ ñaato foloo, ka bankoo kullootoo juubee. Ì si naa a fo ǹ ye, ǹ ñanta siloo meŋ taa la, aniŋ muŋ saatee siifaalu le be jee.”
23 Wo keta m fee kuu kende le ti, bituŋ ŋa kee taŋ niŋ fula tomboŋ ali kono, lasili-wo-lasili kee kiliŋ. 24 Wolu naata wuli, ì dunta konkotundoo kaŋ. Bituŋ ì futata Esikoli Wulumbaŋo kono, ì ye jee kullootoo juubee. 25 Ì ye bankoo yiridiŋo doolu samba ǹ ye naŋ. Ì niŋ ñiŋ kumoo muruta naŋ ǹ kaŋ ko, “Yaawe ǹ na Alla ka naa banku kendoo le dii ǹ na.”
Banisirayila balanta Yaawe ma
(4 Musa 14:1-45)
26 Hani wo, ali maŋ soŋ ka taa jee, ali balanta Yaawe ali la Alla la yaamaroo ma le. 27 Ali ŋunuŋunuta ali la tiriliisoolu* koto, ali ko, “Yaawe ye ǹ koŋ ne, wo le ye a tinna a ye m̀ bondi naŋ Misira bankoo kaŋ, ka ǹ duŋ Amorinkoolu bulu ka ǹ kasaara. 28 Saayiŋ ǹ si taa noo mintoo le? Kullooñinilaalu ŋà mennu kii wolu le faŋo ye ǹ kijoo teyi, ka a fo ǹ ye ko, ‘Wo moolu warabaata le, aduŋ ì jamfabaata ǹ ti! Ì la saatewolu be warariŋ, ì ye ì tata sansaŋ jaŋ baalu le la! Wo koolaa, ŋà Anaki koomalankoolu fanaa je jee le.’ ”
29 Bituŋ n ko ali ye ko, “Ali kana dewuŋ waraŋ ka sila ì la. 30 Yaawe ali la Alla meŋ ka tambi ali ñaato, ate faŋo le be keloo ke la ali ye, ko a ye a ke nuŋ ñaameŋ Misira bankoo kaŋ, ali ñaa ye a je le. 31 Aduŋ ali ye a je le fanaa keñewuloo kono, Yaawe ye ali topatoo ñaameŋ, ko moo ka a diŋo topatoo ñaameŋ.” A ye ali ke wo le ñaama ali la siloo muumewo bee kaŋ, fo ali futata ñiŋ dulaa to jaŋ. 32 Ŋa ñiŋ kumoo fo ali ye ñaa-wo-ñaa, ali maŋ ali jikoo loo Yaawe kaŋ, ali la Alla. 33 Ate meŋ tambita ali ñaato, a ye dulaa ñini ali ye ka ali la tiriliisoolu pempeŋ jee. Suutoo a dimbaamaa le ka tambi ali ñaato, tiloo la a ye ke ko minaayi samasimmaa, ka siloo yitandi ali la, ali ñanta meŋ taa la.
34 Yaawe ye ali la kumoolu moyi le, aduŋ a kamfaata. Wo le to a kalita ko, 35 “Alitolu ñiŋ jamaani moo kuruŋolu, hani kiliŋ ñaa te loo la banku kendoo kaŋ, ŋa n kali ka meŋ dii ali mumuñolu la. 36 Kalebu dammaa, Yefunne dinkewo, wo le ñaa be jee je la. Aduŋ m be bankoo dii la a niŋ a koomalankoolu la le, a ye daameŋ kulloo ñini. Kaatu a dankeneyaata le ka bula nte Yaawe nooma.” 37 Ali la kuwo ye a tinna le Yaawe kamfaata nte fanaa kamma, a ko n ye ko, “Ite te duŋ na bankoo ñiŋ kaŋ. 38 Yosuwa Nuni dinkewo meŋ mu i maakoyilaa ti, ate le be duŋ na jee. A bambandi, kaatu ate le be a tinna la Banisirayilankoolu ye bankoo ñiŋ taa.
39 “Aduŋ ali la dindiŋolu, ali ye a miira mennu be taa mutoo kono, wolu fanaa be duŋ na jee le, dindiŋolu mennu maŋ kuu kendoo niŋ kuu jawoo bo ñoo to. M be bankoo ñiŋ dii la itolu le la ka ke ì taa ti. 40 Bari alitolu, ali muru ali koo la, ali ye taama keñewuloo kono, ka taa Kulunjumbe Baa maafaŋo la.”
41 Bituŋ ali ye n jaabi ko, “Ŋà junube kuwo le ke Yaawe la. Bari saayiŋ m̀ be taa jee kele la le, ko Yaawe ǹ na Alla ye ǹ yaamari a la ñaameŋ.” Wo le to ali kiliŋ-kiliŋ naa ye ali la kelejooraŋolu taa. Ali ye a miira nuŋ ko, a be feeyaa la le ka duŋ konkotundoo ñiŋ kaŋ.
42 Bari Yaawe ye ñiŋ ne fo n ye nuŋ, ka a fo ali ye ko, “Ali kana taa, sako ka jee kele, kaatu nte maŋ tara ali fee. Niŋ ali ye wo ke, ali jawoolu be ali noo la le.” 43 Bituŋ n diyaamuta ali ye, bari ali maŋ soŋ i lamoyi la n na. Ali balanta Yaawe la yaamaroo la, ka taamaayaa ali faŋ na, ali wulita konkotundoo ñiŋ kamma. 44 Bituŋ Amorinkoolu mennu be siiriŋ konkotundoo ñiŋ kaŋ, ì wulita ali kamma naŋ ko kumoolu, ka ali bayindi. Ì ye ali noo kendeke Seyiri konkotundoo kaŋ ka taa fo Horima saatewo to. 45 Wo to le ali muruta naŋ ka kumboo Yaawe ñaatiliŋo la. Bari a maŋ i lamoyi ali la kumboo kaŋo la waraŋ ka ali danku. 46 Bituŋ ǹ naata sabati Kadesi fo waati jaŋ.