Elisa ye furuyaamusu fuwaaroo maakoyi
1 Kewo doo, meŋ bota annabiyomu kafoo kono, le la furuyaamusoo naata Elisa kaŋ, a ko a ye ko, “N keemaa faata le, i la dookuulaa. Ite faŋo ye a loŋ ne kabiriŋ a be baluuriŋ, a keta moo le ti meŋ silata Yaawe* la. Bari saayiŋ kanindirilaa le naata ka n diŋ kambaanendiŋ fuloo taa, ka taa ì ke joŋolu ti.”
2 Wo le to Elisa ko a ye ko, “Nte be ite maakoyi noo la ñaadii le? Muŋ ne be ite bulu i yaa?” Musoo ñiŋ ye a jaabi ko, “Feŋ-wo-feŋ te i la jommusoo bulu n yaa niŋ a maŋ ke tulundiŋ ti n na tulu dumbundiŋo kono.” 3 Elisa ko a ye ko, “Taa i siiñoolu yaa, i ye jiibindaa kenseŋ jamaalu fuu ì bulu. 4 Ì si ì samba i la buŋo kono, i ye daa soroŋ i faŋo ma, i niŋ i dinkewolu. I si tuloo ñiŋ taa i ye a yelema jiibindaalu kono. Niŋ meŋ-wo-meŋ faata, i ye wo jenkendi kara la.”
5 Bituŋ musoo ñiŋ taata, a ye daa soroŋ a faŋo ma, a niŋ a dinkewolu. Ì ka jiibindaalu samba a ye naŋ, a ka tuloo yelema ì kono. 6 Kabiriŋ ì bee faata, a ko a dinkee doo ye ko, “Jiibindaa doo fanaa samba naŋ.” A ko a ye ko, “Jiibindaalu bee banta le saayiŋ.” Wo to le tuloo naata loo.
7 Bituŋ musoo ñiŋ taata Alla la moo Elisa kaŋ, ka a fo a ye meŋ keta. Elisa ko a ye ko, “Taa i ye tuloo ñiŋ waafi, i ye i la juloo joo a la. Too meŋ tuta jee, i niŋ i diŋolu si baluu wo la.”
Elisa ye kaawakuwo ke Sunamunka musu fankamaa ye
8 Luŋ kiliŋ Elisa be taamasiloo kaŋ, a tambita niŋ Sunamu saatewo kono la. Musu fankamaa doo le tarata nuŋ jee. A ye Elisa buuñaa, a ye a maaneenee ka naa domoroo la a la suwo kono. Bituŋ Elisa taata jee. Ka bo wo luŋo la, waati-wo-waati niŋ Elisa be tambi kaŋ Sunamu saatewo kono la, a si taa jiyaa musoo ñiŋ yaa. 9 Kabiriŋ a meeta, musoo ñiŋ naata a fo a keemaa ye ko, “A juubee baŋ, ñiŋ kewo meŋ ka naa jiyaa ǹ yaa teŋ, a koyita m ma le ko Alla la moo senuŋo le mu. 10 Wo to ŋà laadulaa buŋo loo a ye ǹ na buŋo kaŋ santo, ñiŋ kamma la niŋ a naata ǹ yaa, a si kari i laa jee. Ǹ si laaraŋo ke a ye jee, ka taa taabuloo niŋ siiraŋo, aniŋ lampoo.”
11 Luŋ kiliŋ Elisa naata ka jiyaa jee. Bituŋ a seleta ka taa i foñondiŋ buŋo ñiŋ kono. 12 A ye a la dookuulaa Kehasi kumandi, a ko a ye ko, “Taa Sunamunka musoo ñiŋ kumandi naŋ.” Kabiriŋ a ye a kumandi, a naata, a loota a ñaatiliŋo la. 13 A ko Kehasi ye ko, “A fo a ye ko, a bataata ǹ ye le. A be lafi la ŋà muŋ ne ke a ye? Fo a be lafi la le ŋà a la kuu betoo fo mansa ye baŋ, waraŋ kelediŋ kuntiyo?” Musoo ye a jaabi, a ko a ye ko, “Nte niŋ m fansuŋ moolu le be siiriŋ.”
14 Wo le to Elisa ko Kehasi ye ko, “Wo to ǹ si muŋ ne ke noo ñiŋ musoo ye?” Kehasi ko a ye ko, “Ŋa a loŋ ne ko, a keemaa kotoota baake le, aduŋ ì maŋ diŋ soto.” 15 Bituŋ Elisa ko a ye ko, “Taa musoo ñiŋ kumandi naŋ.” Musoo ñiŋ naata a loota daa to. 16 Elisa ko a ye ko, “Jaari ñiŋ ñoŋ tumoo, i fansuŋ deenaanoo be tara la i bulu le, i faŋo dinkewo.” Musoo ñiŋ ko a ye ko, “Dukaree Alla la moo, kana n neenee.” 17 Bari musoo ñiŋ naata konoo taa, a ye dinkewo wuluu wo jaaroo la, komeŋ Elisa ye a fo a ye ñaameŋ.
18 Kabiriŋ dindiŋo ñiŋ taata fo a keta kambaanendiŋo ti, luŋ kiliŋ a taata a faamaa yaa kunkoo to. Dookuulaalu tarata senefeŋ katoo la. 19 Bituŋ dindiŋo ñiŋ kumboota ka a fo a faamaa ye ko, “N kuŋo! N kuŋo!” Wo le to a faamaa ye dookuulaa kiliŋ kumandi, a ko a ye ko, “Dindiŋo samba a baamaa ye.” 20 Bituŋ a ye a sika ka a samba a baamaa ye. A baamaa ye a landi a wutoo kaŋ. A tarata laariŋ jee fo tilibuloo, wo to le a naata faa.
21 Bituŋ a baamaa ye a furewo sika, a niŋ a seleta buŋo santo, a ye a landi Alla la moo Elisa la laaraŋo kaŋ. A fintita naŋ, a ye daa soroŋ furewo ma. Wo le to a jiita naŋ. 22 A ye a keemaa kumandi, a ko a ye ko, “Dookuulaa kiliŋ kii a ye faloo siti, a ye a samba n ye naŋ. N lafita taa la Alla la moo ñiŋ ne yaa katabake ŋa muru naŋ.” 23 A keemaa ko a ye ko, “Muŋ daliila le be i samba la a yaa, bii maŋ ke Kari Kuta Juuraloo* waraŋ Loobula Luŋo ti.” A ko a ye ko, “Wo nte kasi ti.”
24 Musoo naata a ye faloo siti. Bituŋ a ko a la dookuulaa ye ko, “Faloo bayi ŋà taa. Kana i siŋo talaa fo niŋ n ko i ye a talaa.” 25 A ye siloo taa ka taa Alla la moo Elisa kaŋ Karimeli Konkoo to.
Kabiriŋ Elisa ye a hayinaŋ a ka naa, a ko a la dookuulaa Kehasi ye ko, “A juubee, Sunamunka musoo ñiŋ ne ka naa teŋ.” 26 A ko a ye ko, “I bori i ye a benduŋ, i ye a ñininkaa fo tana maŋ a soto, waraŋ a keemaa, waraŋ a dinkewo.”
Bituŋ Kehasi borita a ye a benduŋ. A ye a ñininkaa, bari musoo ñiŋ ko a ye ko, “Tana-wo-tana nte.” 27 Kabiriŋ a futata Elisa ma konkoo kaŋ, a ñoyita ka a siŋolu ñafu. Bari Kehasi wafuta naŋ ka naa a bondi Elisa siŋolu bala. Bari Elisa ko a ye ko, “A bula. Fo i maŋ a je a niyo be kuyaariŋ ñaameŋ baŋ? Bari Yaawe ye ñiŋ kuwo maabo m ma le, a maŋ a yitandi n na.”
28 Musoo ñiŋ ko Elisa ye ko, “M maarii, fo nte le ye i daani diŋo la baŋ? Fo m maŋ a fo i ye ko kana n neenee?” 29 Bituŋ Elisa ko Kehasi ye ko, “I tewo siti, i ye bori i niŋ n na dokoo ye taa, i ye a muta i buloo kono. Niŋ i niŋ moo-wo-moo benta, i kana a kontoŋ, aduŋ niŋ moo-wo-moo ye i kontoŋ, i kana a jaabi. I si n na taamaraŋ dokoo laa kambaanendiŋo ñaadaa kaŋ.” 30 Bari dindiŋo baamaa ko Elisa ye ko, “A be koyiriŋ ñaameŋ ko Yaawe be baluuriŋ ne, aniŋ ite faŋo, n te i tu la n kooma.” Wo to le Elisa bulata a nooma.
31 Bari Kehasi borita ì ñaato le ka taa. Kabiriŋ a futata dindiŋo ma, a ye Elisa la taamaraŋ dokoo laa a kaŋ. Bari dindiŋo ñiŋ maŋ maamaŋ sako a si wuli. Bituŋ a ye Elisa benduŋ, a ko a ye ko, “Dindiŋo ñiŋ maŋ wuli de.” 32 Elisa naata, a dunta buŋo ñiŋ kono, a ye dindiŋo furewo tara laariŋ laaraŋo kaŋ, ate faŋo ka i laa daameŋ. 33 Wo le to a ye daa soroŋ a faŋ ma, a niŋ furewo, a duwaata ka Yaawe daani. 34 A seleta laaraŋo kaŋ, a ye i laa dindiŋo kaŋ. A ye a daa naki a daa la, a ye a ñaa naki a ñaa la, a ye a buloolu laa a buloolu kaŋ. Kabiriŋ a ye i laa a be tilinjandiŋ kambaanendiŋo kaŋ, bituŋ dindiŋo baloo ye a dati ka kandi. 35 Elisa jiita duuma, a taamaŋ-taamanta buŋo kono, a seleta a ye i laa dindiŋo kaŋ kotenke. Bituŋ dindiŋo ñiŋ tisoota ko siiñaa woorowula. A ye a ñaalu yele.
36 Elisa ye a la dookuulaa Kehasi kumandi naŋ, a ye a kii ka taa Sunamunka musoo ñiŋ kumandi, bituŋ wo ye a kumandi naŋ. Kabiriŋ musoo ñiŋ naata, a ko a ye ko, “I dinkewo fele.” 37 Musoo ñiŋ dunta naŋ buŋo kono, a ñoyita Elisa ye ka a tentu. Bituŋ a ye a diŋo taa, a niŋ a taata.
Elisa ye kunoo bondi domoroo to
38 Kabiriŋ Elisa muruta ka taa Kilikali, wo tumoo konko baa le tarata nuŋ bankoo kaŋ. Luŋ kiliŋ annabiyomu kafoo moolu tarata siiriŋ a ñaatiliŋo la. A ko a la dookuulaa ye ko, “Kaleera baa jonki, i ye jamba duuraŋo tabi ì ye.” 39 Ì kono kee kiliŋ naata taa wuloo kono jamba katoo la. A ye wulakono miraŋ suŋo je. Bituŋ a ye miraŋ diŋolu kati naŋ a bala, a ye jamaa fudi naŋ a la waramboo kono. A ye ì kuntuŋ-kuntuŋ, a ye ì niŋ jamboo tabi kaleeroo kono. A maŋ a loŋ muŋ feŋ ne mu. 40 Bituŋ ì ye domoroo ñiŋ bo kafoo moolu ye. Kabiriŋ ì ye a dati domo la doroŋ, ì wuurita ka a fo ko, “Hee, Alla la moo, kunoo le be ñiŋ domoroo to.” Aduŋ ì maŋ soŋ ka a domo.
41 Bituŋ Elisa ko, “Ali fariña munkoo doo samba n ye naŋ.” Wo to le ì ye fariña munkoo doo dii a la. A ye a taa a ye a ke kaleeroo kono. A ko ì ye ko, “Ali a talaa ì ye a domo.” Bituŋ feŋ maŋ naa tara domoroo ñiŋ to kotenke.
Elisa ye kee keme konoo fandi domorindiŋ na
42 Kewo doo le bota naŋ Baali-Salisa saatewo to. A ye mbuuru kuŋ muwaŋ samba naŋ Elisa ye, mennu dadaata niŋ baali* siimaŋ kutoo la, aniŋ siimaŋ kutoo doo jinsamaa a la kufoo kono.
Bituŋ Elisa ko a la dookuulaa ye ko, “A dii kafoo moolu la ì ye a domo.” 43 A la dookuulaa ko a ye ko, “N si ñiŋ loo noo kee keme koto baŋ?” Bari Elisa ko a ye ko, “A dii ì la doroŋ, kaatu Yaawe ye ñiŋ ne fo ko, ì be a domo la le fo too ye tu.” 44 Wo le to dookuulaa ye a londi ì ye. Ì ye a domo, fo too tuta jee, ko Yaawe la kumoo ye a yitandi ñaameŋ.